Osnovna škola Visoka Split

Voditeljica: učiteljica Mira Voloder

Mladi cvjećari imaju svoju cvjećarsku sekciju koja vodi brigu o cvijeću unutar škole, te o školskom vrtu u kojem su posađene razne vrste cvijeća. Vrt također obiluje raznovrsnim vrstama ljekovitog i aromatičnog bilja.

 Cvijeće je otmjeno i plemenito, ali istovremeno i vrlo ranjivo. Da bi mogli živjeti u ovome svijetu važno je uzajamno davanje ljubavi. Ljubav prema cvijeću i bilju te njegovo uzgajanje odraz je štovanja prirode u jednom od rijetkih oblika koje današnje doba dozvoljava.

Istinski ljubitelji prirode i ljepote koje nam pruža rijetko će ostati ravnodušni na posebnost kojom odiše svaki cvijet. Tih samo nekoliko latica priroda pažljivo oblikuje na bezbroj načina i time nam pruža veliko zadovoljstvo. Najbolje to znaju brojni ljubitelji cvijeća koji znaju tražiti i promatrati ljepotu u njihovoj boji, građi i mirisu.

Benjamin (lat. Ficus benjamina)

Najpopularnija vrsta fikusa s malim listovima je benjamin. Može izrasti u veliko, razgranato stablo, ako preživi prva tri mjeseca prilagodbe, jer ne odgovaraju mu svi prostori i mora se pripaziti dok je biljka mlada.

Nikako ne smije biti na propuhu, a potrebno mu je dovoljno svijetla, jer inače lišće mu žuti i otpada.

Treba voditi računa o pravilnom zalijevanju.  Zimi zalijevajte tek svakih desetak dana, a ljeti otprilike dva puta tjedno. Nikako nemojte dozvoliti da stoji u vodi, obavezno nakon petnaestak minuta poslije zalijevanja odlijte višak vode.

Tijekom proljeća i ljeta prihranite ga jednom mjesečno vodom u koju ste dodali tekuće gnojivo za sobne lisnate biljke.

 Razmnožavanje fikusa pomoću reznica

• Uzmite reznice duge oko 10 cm. koje imaju dva para listova.

• Stabljiku odrežite ukoso odmah ispod dolnjeg para listova, a tada i njih otklonite, tako da su vam sada ostala samo dva lista.

• Takvu reznicu zabodite u zemlju skroz do listova.

• Držite na toplom i svijetlom mjestu i redovito zalijevajte i ubrzo će potjrati nove listiće.

 10 EKO-ZAPOVIJEDI (Što svatko može i treba činiti)

• Ne čupaj i ne uništavaj biljke, ni zakonski zaštićene a ni nezaštićene. Ne trgaj grane i ne oštećuj koru stabala. Nemoj ometati i plašiti životinje, remetiti mir nepotrebnim vikanjem ili bukom, bacanjem kamenja ili na druge načine. Poštuj mir planinske prirode!

• Poštuj propise nacionalnih parkova, rezervata i parkova prirode! Jednako se ponašaj i u nezaštićenim područjima, iako to zakoni ne traže.

• Najljubaznije upozoravaj izletnike i nesavjesne planinare i apeliraj da ne oštećuju i uništavaju okoliš, posebice da ne beru tek procvalo cvijeće. Imaj na umu da će se takvi prema zaštitarima i zaštiti prirode postaviti odbojno, postaviš li se neljubazno i netolerantno!

• Uključuj se u razne ekološke akcije (potpisivanje peticija, akcije skupljanja otpada iz planina, mirne prosvjede, ekološke skupove i sl.)

• Svoje smeće sa sobom odnesi u dolinu, čak i ako postoji koš za smeće, jer ga obično nitko ne prazni ili ga prazni u obližnjoj šumi.

• Ne pali vatru u šumi, a svaku vatru brižljivo ugasi! Šumski se požari teško gase zbog nepristupačnosti i neprohodnosti planinskih terena.

• Izbjegavaj vožnju automobilom po planinama jer tako dodatno zagađujemo okoliš, a sebe lišavamo užitaka i ljepota koji su cilj planinarenja. Planinske ceste služe za veće potrebe; npr. spašavanje i opskrbu.

• Propagiraj prirodne ljepote i njihovu zaštitu ljudima oko sebe; u školi, na poslu, na oglasnim pločama, putem predavanja i slično.

• Na svakom izletu učini barem jednu sitnicu za prirodu! Pokupi odbačenu kutiju, bocu ili limenku sa staze!

• Čvrsto se drži vlastitog načela da nakon tvog odlaska iz nje, u planini ne smije ostati nikakvih štetnih tragova tvog posjeta!